Indijska Vlada odobrila je financiranje projekta 100 pametnih gradova i 500 pomlađenih gradova. Ukupan trošak projekta procjenjuje se na oko 5 bilijuna dolara. Ne radi se, međutim, o razdoblju od par godina, već inicijativi koja bi se trebala provesti kroz narednih dvadeset godina. Tijekom prvog koraka središnja Vlada obvezala se uložiti oko 16 milijardi dolara u projekte koji bi zatim trebali potaknuti širu i dugoročniju gospodarsku aktivnost na obnovi gradova. Smatra se da će takav razvoj pokrenuti ciklus učinkovitosti u gospodarstvu zahvaljujući izgradnji učinkovitijih gradova. U kombinaciji s inicijativom ″Make in India″ multiplicirajući učinak potrošnje odrazit će se na indijsko gospodarstvo te potaknuti još brži rast.
Predviđa se da će ova incijativa, ukoliko ostane usmjerena na zadane ciljeve, dovesti do eksplozivnog rasta indijskog gospodarstva. No, s obzirom na ogromne potrebe, Indija kratkoročno neće moći osigurati dovoljne količine kvalitetnih ljudi koji će projekte voditi, materijala i opreme. Stoga će dio sredstava potrebnih za razvoj biti uvezen, čime bi se trebao potaknuti i rast globalnog gospodarstva. Pritom bi indijska Vlada s početnim ulaganjima trebala biti samo inicijator cijeloga projekta, dok se glavnina ulaganja očekuje od javno-privatnih partnerstava.
Razvoj mozga meditacijom
Donedavno se smatralo da je razvoj mozga nemoguć nakon određene životne dobi, no novija istraživanja pokazuju da je tako nešto moguće tijekom čitavog života. Kako ćemo potaknuti taj razvoj, druga je priča. Ako mislite da meditacija služi samo za smirenje i bolji fokus te da je to samo zabava za zgubidane, varate se! Istraživanje harvardskog sveučilišta pokazalo je da svega osam tjedana redovnog meditiranja može promijeniti strukturu mozga. Dolazi do povećanja debljine korteksa u području hipokampusa, koji upravlja našim učenjem i pamćenjem. Također dolazi do smanjenja volumena stanica mozga u amigdali, koja je odgovorna za strah, tjeskobu i stres. Tako meditiranjem istovremeno mijenjamo i svoj mozak i svoju percepciju svijeta. Često se smatra kako meditacija znači sjediti i ne raditi ništa. Vrijeme je za odmor, a meditacija je savršen način za to.
No, meditacija je zapravo aktivan trening našeg uma koji djeluje na povećanje naše svjesnosti i prisutnosti. Jedno istraživanje pokazalo je da svega par tjedana meditiranja poboljšava usredotočenost ispitanika za čak 16 posto. I konačno, meditacija pomaže održati mozak mlađim! Istraživanje koje je provelo sveučilište UCLA otkrilo je da ljudi koji godinama meditiraju imaju veći volumen sive tvari kroz čitavu površinu mozga. Iako su stariji meditanti imali određeni gubitak sive tvari u usporedbi s mlađima, taj gubitak nije bio tako izražen kao kod osoba koje ne meditiraju. Menadžment također treba odmor, a meditacija im može biti ključ za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja te spriječilo sagorijevanje na poslu (eng. burnout).
Razvoj smirenosti na biciklima
Već godinama slušamo o tome da je za razvoj djece potrebna suradnja roditelja, obrazovnog sustava i tko zna još koga. Ipak malo toga se miče s mjesta, rezultata nema pa se čini da su svi uključeni prilično frustrirani. Kako se takav izazov rješava možemo vidjeti i na sljedećem primjeru. Profesor Stuart Shanker drži predavanja o samoregulaciji i sposobnosti da ostanemo smireni, fokusirani i pozorni. Objašnjava da duboko disanje, kakvo postižemo trenirajući na kućnom biciklu, nemirnoj djeci pomaže u samoregulaciji. Luke MacDonald, suvlasnik trgovine sportskom opremom u Halifaxu, nakon što je čuo predavanje profesora Shankera pokrenuo je kampanju prikupljanja sredstava za nabavu bicikala za lokalne škole. Djeca više nisu kažnjavana kada se ponašaju neprimjereno, već provedu vrijeme pedalirajući. Danas ima preko 600 bicikala u školama diljem Halifaxa./p>
A zahvaljujući neprofitnoj udruzi Run for Life postavljeno je preko 2.000 bicikala u škole diljem Kanade. Run for Life je neprofitna organizacija u kojoj vjeruju da vježbanje ima značajan učinak na učenje. Njihov program Sparks Fly također se temelji na istraživanjima dr. Johna Rateyja i dr. Stuarta Shankera. Učenici sami odlučuju kada im treba pomoć bicikla, odšeću do dna razreda, ali i dalje prate nastavu. Sami kažu da im bicikl pomaže kada se osjećaju nemirno ili pod stresom. A profesori također potvrđuju da se učenici bolje fokusiraju te tako sprečavaju sagorijevanje (eng. burnout).
