Što nam znanost govori o povezanosti putovanja i kreativnosti? Istraživanja pokazuju da, osim što nam popravljaju raspoloženje, putovanja povećavaju i naš kreativni kapacitet. Konkretno, putovanja pozitivno utječu na kognitivnu fleksibilnost te na kvalitetu i dubinu povezivanja različitih ideja. Naime, kreativnost se temelji na sposobnosti mozga da stvara nove veze među neuronima. Promjena ili obogaćivanje okoline, kao i rađenje stvari na novi način, pozitivno djeluju na rad našeg mozga. Drugim riječima, izloženost novim prizorima, zvukovim, mirisima, jezicima i ukusima, potiče stvaranje novih neuralnih puteva, čime se povećava i kreativnost. Međutim, samo putovanje nije dovoljno da bi pokrenulo kreativni proces. Ključni trenutak predstavlja naša volja da uronimo u novu okolinu i kulturu te joj se aktivno prilagodimo.. Naime, pokazalo se da netko tko boravi u stranoj zemlji, ali nije zainteresiran za njenu kulturu, ne pokazuje povećanje kreativnog kapaciteta. Stoga, tražite i iskoristiti svaku priliku kako biste se izvukli iz svojih kulturnih mjehurića i na taj način razvijali svoju kreativnost. Pritom, ne trebate otići na drugi kraj svijeta – dovoljno je da iskoristite nadolazeći vikend i posjetite neko novo mjesto u svojoj okolini ili istražite neki novi dio grada u kojem živite.
Svaki, i najmanji kontakt s drugim ljudima gradi sretan život
Istraživanja su pokazala da nas razgovor s nepoznatim ljudima može osnažiti, učiniti samopouzdanijima i sretnijima. Naime, kada se upuštamo u čavrljanje s nepoznatom osobom, u pravilu se trudimo biti srdačni i usmjereni na sugovornika. Samim time, drugima šaljemo poruku prihvaćanja, što najčešće automatski dobivamo i nazad. Zato, iako kratak i na prvi pogled površan, takav razgovor za obje strane postaje vrlo ugodno iskustvo, pozitivno utječući na naše raspoloženje ili samopouzdanje. Dodatno, čavrljanjem vježbamo kako podijeliti svoja razmišljanja s onima koji nas ne poznaju. Jednako tako, dolazimo u priliku upoznati nekog tko je drugačijih stavova od nas, što može obogatiti našu perspektivu i učiniti nas tolerantnijima. U jednom ispitivanju je čak pokazano da nas započinjanje razgovora s nepoznatom osobom čini da se osjećamo korisno, u jednakoj mjeri kao kad imamo priliku učiniti dobro djelo. Iako smo svi iskusili njegove dobrobiti, jedan od najčešćih razloga zašto izbjegavamo razgovor s nepoznatima je nesigurnost kako će nas drugi doživjeti i jesu li spremni na razgovor s nama. Međutim, istraživanja su potvrdila da dobrobiti čavrljanja nisu rezervirane samo za onog tko je inicirao razgovor, već i za sugovornika. Zato, ako želite biti osoba koja će razveseliti druge, osnažiti ih i pomoći im da se osjećaju samopouzdanijima, onda je čavrljanje jedna od aktivnosti koju trebate staviti na svoju „to do“ listu . Pritom ćete, ništa manje važno, i svoj život učiniti ljepšim i bogatijim.
Trebate mir za rješavanje zadataka? Izbjegavajte mobitele!
Sve više ljudi provodi pauze na poslu u društvu mobitela, provjeravajući poruke i surfajući po portalima. Pritom je uvriježeno mišljenje da je to jednako koristan odmor kao i bilo koji drugi. Međutim, istraživanje nedavno objavljeno u prestižnom časopisu „Journal of Behavioral Addictions“ (https://akademiai.com/doi/10.1556/2006.8.2019.21) pokazalo je da korištenje pametnih telefona, s ciljem odmora od zahtjevnih zadataka, ne dozvoljava našem mozgu da se revitalizira, te čak dovodi i do suprotnog učinka. U istraživanju su ispitanici imali zadatak rješavati mentalno izazovne zadatke, pri čemu su bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je tijekom pauze imala pristup svojim pametnim mobitelima, dok su drugi pauzu koristili bez njega. Grupi s mobitelima je trebalo 19% više vremena da dovrše zadatak do kraja. Dodatno, uspješno su riješili 22% manje problema od prve grupe. Odmaknuti se od nekog zadatka, kako bi se odmorili, kao i kako bi mozgu dali priliku da obradi informacije i dođe do novih rješenja, važna je aktivnost. Međutim, provjeravanje i korištenje pametnih telefona u tim trenucima dovodi do dodatnog kognitivnog iscrpljivanja i distrakcije, što otežava kasniji povratak fokusa na zadatak. Zato mudro koristite svoje pauze, kako bi vam donijele upravo onu dobrobit koja vam treba.
