Dok francuski stručnjaci u velikom broju doživljavaju AI kao izvor dodatnog radnog opterećenja, s više od trećine radnika koji su preopterećeni prilagodbom, slični trendovi sve više postaju dio stvarnosti i kod nas.
U Francuskoj 44% ispitanika smatra da je učenje AI-a samostalan posao izvan redovnih radnih obveza, a 34% osjeća nelagodu ili sram zbog vlastitih nedostataka. Zanimljivo, 80% stručnjaka i dalje ističe nezamjenjivost ljudske prosudbe unatoč napretku AI alata, dok menadžeri kao ključnu odluku i dalje biraju ljudske kompetencije.
No, ključ za uspješno savladavanje AI tranzicije leži u pažljivoj, strateškoj podršci poslodavaca. Kontinuirano obrazovanje, omogućavanje razvijanja novih vještina vlastitim tempom te poticanje otvorene, multigeneracijske suradnje i dijeljenja znanja postaju standard dobrog menadžmenta. Ako voditelji i menadžeri otvoreno dijele svoje krivulje učenja i slabosti, zaposlenici se lakše upuštaju u vlastito usavršavanje.
Važno je razvijati kulturu koja vrednuje znatiželju, komunikaciju i suradnju, umjesto individualnog savladavanja i prikrivanja nedostataka. U takvom okruženju svako poboljšanje, pa makar i skromno, postaje put prema kontinuiranom učenju. Suradnja s kolegama i mentorima otvara mogućnosti za zajednički napredak.
Rizik od generacijskog jaza u AI vještinama vrlo je realan, jer mlađe generacije često prenaglašavaju svoje kompetencije, dok starije ostaju neopravdano marginalizirane. Pristup zapošljavanju temeljen na vještinama, a ne samo na formalnim diplomama, otvara vrata raznolikijim profesionalnim profilima i značajno povećava bazen dostupnog talenta. Jednako je važno osigurati jednak pristup osposobljavanju, bez obzira na dob ili poziciju te poticati sinergiju kroz mješovite projekte.
Komplementarnost između AI-a i ljudi temelji se na pametnoj podjeli zadataka. AI oslobađa profesionalce administrativnih i repetitivnih poslova, dok ljudska kreativnost ostaje u središtu strateškog odlučivanja, empatije i izgradnje odnosa. AI doprinosi učinkovitosti automatizacijom rutinskih procesa, ali ključne odluke i dalje donose ljudi.
U praksi, više od trećine stručnjaka najviše vjeruje savjetima profesionalne mreže, dok AI alati ostaju korisna podrška, ali ne i nositelj povjerenja. AI omogućuje povratak fokusiranju na one aspekte posla koji su najviše „ljudski”: komunikaciju, strategiju, procjenu i izgradnju odnosa.
A kako stoji Hrvatska?
Podaci za 2025. pokazuju značajan rast korištenja AI alata među hrvatskim građanima. Više od polovice barem povremeno koristi umjetnu inteligenciju, najčešće ChatGPT, Perplexity i Copilot, dok je u 2024. toj tehnologiji pristupalo oko 35% populacije, što je skok za gotovo 20% u samo godinu dana. AI se ne koristi samo u poslovnoj sferi, već sve češće i u privatnoj, a obrazovanje igra ključnu ulogu: 82% učenika i studenata, 43% zaposlenih te 36% nezaposlenih ima nekakva iskustva s AI tehnologijama.
Usprkos rastu korištenja, povjerenje ostaje nisko pa tako tek 21% ispitanika vjeruje AI sustavima, dok ih 37% izražava nepovjerenje u njih. Najveće koristi vide u zamjeni ljudi na rizičnim radnim mjestima, dok kao glavne rizike ističu manipulacije, dezinformacije i zlonamjernu uporabu tehnologije. Upotreba AI tehnologija raste najbrže među visokoobrazovanima i mladim generacijama, dok stariji građani i oni s nižim obrazovanjem sporije usvajaju nove alate.
Hrvatske tvrtke također osjećaju pritisak na kontinuirano obrazovanje i razvoj AI vještina. Pokreću se edukacije i specijalizirani programi, iako u manjem obimu pa polovica poduzeća i dalje navodi nedostatak resursa za usvajanje AI-ja. Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije predviđa mjere za širenje AI pismenosti, ali jaz u vještinama još uvijek koči puni potencijal digitalne tranzicije.
Korištenje umjetne inteligencije više nije elitistički cilj, već temeljna profesionalna potreba i izazov za svakog stručnjaka. Hrvati sve više koriste AI alate, a izgradnja povjerenja u rezultate AI-a, edukacija i ravnomjeran razvoj vještina ostaju ključni za njihovo prihvaćanja. Da bismo izbjegli generacijski jaz, tvrtke i pojedinci moraju ulagati u kontinuirano obrazovanje, poticati suradnju i stvarati kulturu psihološke sigurnosti. AI donosi mogućnost rasterećenja, ali stvarni uspjeh donosi sinergija tehnologije s ljudskom kreativnošću, empatijom i odlučnošću. Budućnost rada je kolaborativna, a oni koji kontinuirano uče, bez obzira na dob ili struku, imat će najviše koristi od ovog tehnološkog iskoraka.
Photo by Moose Photos: https://www.pexels.com/photo/topless-woman-wearing-black-headband-1036642/
